Poštovane kolegice i kolege,
Nastavno na stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu («Narodne novine» 57/2022, dalje: Zakon), pri izradi geodetskih elaborata od strane ovlaštenih inženjera geodezije pojavila su se brojna otvorena pitanja. Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije je, potaknuta iznimno velikim interesom članova, održala sastanak sa Ministarstvom poljoprivrede (dalje: Ministarstvo) 15.7.2022. godine, te je prema dogovoru na tome sastanku Ministarstvu poljoprivrede 25.7.2022. dostavila teme, odnosno pitanja koje je smatrala bitnima raspraviti sa predstavnicima Ministarstva. Kako na nekoliko upita nisu dani odgovori koji bi u cijelosti razjasnili stav Ministarstva po određenim pitanjima, bit će upućen dodatni upit. U nastavku se navode postavljena pitanja Komore i odgovori Ministarstva.
Pitanje 1.
„Člankom 3. ZOPZ propisano je što se smatra poljoprivrednim zemljištem, te je stavkom 1 navedenog članka propisano kako se poljoprivrednim zemljištem u smislu ovog Zakona, smatraju poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru opisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji sukladno prostornom planu. Komora smatra kako je potrebno podrobnije objasniti odredbe „i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji sukladno prostornom planu“. Nadalje, Komora smatra i kako je potrebno sa Ministarstvom razjasniti odnosi li se citirana odredba na zemljišta koja su u prostornom planu navedena kao osobito vrijedno obradivo tlo, vrijedno obradivo tlo, ostala obradiva tla ili slična zemljišta prema prostornim planovima, a za koja nadležni Upravni odjeli za prostorno uređenje mogu izdati uvjerenje o statusu čestice u kojem se isto i navodi. Nadalje, Komora od Ministarstva moli i pojašnjenje u slučajevima kada su prema prostornim planovima područja svrstana pod ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, u kojem slučaju nije jasno na koji način razlučiti koji se dio područja odnosi na poljoprivredno zemljište, a koji dio područja se odnosi na poljoprivredno zemljište. Komora smatra jasnim, ali o tome želi dobiti i potvrdu Ministarstva da se zemljišta po prostornim planovima definirana kao šuma gospodarske namjene, zaštitna šuma i šuma posebne namjene ne smatraju poljoprivrednim zemljištem u smislu ZOPZ. Nadalje, Komora ističe kako se u praksi često susreće sa slučajevima kada su područja prostornim planovima navedena kao obradiva tla a u naravi se radi o zemljištima koja nisu zapuštena poljoprivredna zemljišta te koja se ne mogu privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Da li se u ovim i sličnim slučajevima smatra da se radi o poljoprivrednom zemljištu u smislu ZOPZ ili se radi o nekoj drugoj vrsti zemljišta? Nastavno na sve navedeno, Komora smatra kako je nužno jasno i nedvosmisleno definirati koja se sve zemljišta u smislu ZOPZ mogu smatrati poljoprivrednim zemljištem. Konačno, po pitanju same definicije poljoprivrednog zemljišta, Komora smatra nužnim i da se pojasne odredbe članka 3 ZOPZ kojima se definira zapušteno poljoprivredno zemljište, budući da iz samog teksta ZOPZ nije potpuno jasno propisano tko, na koji način i u kojem postupku određuje vrijednosti troškova privođenja poljoprivrednoj namjeni“
Odgovor Ministarstva na koji će Komora postaviti dodatni upit sa ciljem jasnijeg definiranja poljoprivrednog zemljišta:
“Komora ističe da je potrebno razjasniti čl. 3. Zakona koji glasi: Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona, smatraju se poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru opisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji sukladno prostornom planu. Na traženje Komore da se objasni dio odredbe ,,i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji sukladno prostornom planu'', ističemo mišljenje da se pod drugim zemljištem mogu podrazumijevati ne više od kultura po vrsti uporabe za poljoprivredna zemljišta koje su propisane čl. 17.važećeg Pravilnika o katastru zemljišta (NN 84/2007 i 148/2009). U dijelu istog članka koji glasi ,, sukladno prostornom planu" Ministarstvo ističe da se pod time podrazumijeva nadležnost tijela odnosno nalaze li se čestice poljoprivrednog zemljišta a koje su po načinu uporabe u katastru opisane sukladno odredbi čl.3. Zakona, unutar obuhvata građevinskog područja, šumsko gospodarske osnove, javnog vodnog dobra i slično. Na zamolbu za mišljenjem o slučajevima kada su prema prostornim planovima područja svrstana pod ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, Ministarstvo ističe da se odredbe Zakona odnose na kategoriju ostalo poljoprivredno tlo, dok se odredbe Zakona o šumama odnose na šume i šumsko zemljište. Ministarstvo ističe da se česticama koje su po načinu uporabe evidentirane kao poljoprivredno zemljište i nisu obuhvaćene šumsko gospodarskom osnovom, raspolaže po odredbama Zakona.
Čl. 48. Zakona propisano je da na zahtjev jedinice lokalne Samouprave odnosno Grada Zagreba Hrvatske šume d.o.o. procjenjuju troškove stavljanja obraslog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države u funkciju poljoprivredne proizvodnje sukladno propisima iz područja šumarstva.”
Pitanje 2.
„Člankom 83. stavkom 4. ZOPZ propisano je kako se poljoprivredno zemljište izvan granica građevinskog područja ne može dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1ha, osim u propisanim slučajevima. Pravilnikom o geodetskim elaboratima (NN 59/18, dalje: POGE) propisana je vrsta geodetskog elaborata „Geodetski elaborat za diobu ili spajanje katastarskih čestica“ te je navedenim Pravilnikom propisano kako se citirana vrsta elaborata izrađuje za zemljišta koja su izvan građevinskog područja i zemljišta koja nisu građevinska. Obzirom da zemljišta koja se nalaze izvan granica građevinskog područja nisu nužno sva i poljoprivredno zemljište u smislu ZOPZ, Komora smatra kako je ovo potrebno izričito naglasiti, te razjasniti zajedno s prethodnom točkom. Člankom 83. stavkom 4 ZOPZ propisano je kako se poljoprivredno zemljište izvan granica građevinskog područja ne može dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1ha, osim između ostalog, i u slučaju nasljeđivanja. Obzirom na propisane odredbe, Komora smatra kako je potrebno razjasniti na koji način će zainteresirane stranke u geodetskim elaboratima dokazivati slučajeve nasljeđivanja obzirom da isto nije propisano. Komora pretpostavlja da se citirane odredbe odnose samo na one postupke regulirane Zakonom o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, dalje: ZON), te da se pri izradi geodetskih elaborata pravo nasljeđivanja dokazuje prilaganjem Rješenja o nasljeđivanju u smislu ZON, međutim o ovome traži potvrdu Ministarstva. U vidu upravo navedenog, potrebno je razjasniti i načine postupanja sa rješenjima o nasljeđivanju koji su doneseni na temelju prethodno važećih Zakona o nasljeđivanju (primjerice Zakona o nasljeđivanju NN 52/71, 47/78 i 56/00). Također, potrebno je razjasniti da li je dopušteno formiranje samo onih i onakvih čestica koje su propisane rješenjima o nasljeđivanju, ili je u slučaju nasljeđivanja dopušteno formiranje čestica i koje nisu opisane rješenjima. Komora u ovom slučaju ukazuje i na slučajeve kada iz određenih razloga nije moguće formirati čestice koje su u skladu s izrekom Rješenja o nasljeđivanju, te za navedeno može biti niz opravdanih objektivnih razloga – npr. da je dio naslijeđene imovine spada pod posebne pravne režime koji su provedeni prije nego je Rješenje o nasljeđivanju došlo u provedbu (recimo ceste, vodna dobra, komunalna infrastruktura i slični zahvati) ili da se dijelom radi o česticama u vlasništvu osoba koje nisu spomenute u Rješenju o nasljeđivanju i sl. Komora posebno ističe slučajeve kada se radi o već donesenim Rješenjima o nasljeđivanju u kojima nisu propisani oblici i veličine naslijeđenih čestica, nego su iste navedene opisno. Također, postoje i određena Rješenja o nasljeđivanju u kojima nisu navedeni niti brojevi čestica koje su predmet nasljeđivanja, pa je potrebno i postupanje u ovim slučajevima razjasniti.“
Ministarstvo u svom odgovoru iskazuje mišljenje, među ostalim, da se nasljeđivanje dokazuje Rješenjem o nasljeđivanju, no za potvrdu istog te možebitnih drugih dokaza, sugerira na traženje mišljenja od Ministarstva pravosuđa i uprave, što će biti i zatraženo. Nadalje, Ministarstvo ne vidi problem da se i ranije započeti postupci nasljeđivanja dovrše. Međutim, Ministarstvo je propustilo dati odgovore na nekoliko konkretnih situacija po pitanju nasljeđivanja, radi čega će biti postavljen dodatni upit Ministarstvu. Odgovor Ministarstva:
“Ministarstvo poljoprivrede mišljenja je da potrebno uskladiti odredbe Pravilnika o geodetskim elaboratima (NN 59/18) sa odredbom č1. 83. stavka 4. Zakona ako postoji praksa postupanja koja je u suprotnosti sa Zakonom.
Dijelimo mišljenje sa Komorom da se slučajevi nasljeđivanja dokazuju Rješenjima o nasljeđivanju sukladno odredbama Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, dalje: ZON). No za potvrdu istog te možebitno drugih dokaza, potrebno je zatražiti mišljenje Ministarstva pravosuđa i uprave kao nadležnog tijela za tumačenje odredbi Zakona o nasljeđivanju.
Prelaznim i završnim odredbama Zakona nije propisano kako se dovršavaju ranije započeti postupci nasljeđivanja kojim bi se u konačnici formirale čestice manje od 1 ha. No obzirom da je predmetnom odredbom Zakona propisano izuzeće za postupke nasljeđivanja, ne vidimo problem u dovršetku ovih postupaka.”
Pitanje 3.
„Komora nadalje smatra da je potrebno razjasniti da li se geodetskim elaboratima mogu cijepati čestice poljoprivrednog zemljišta i na manje površine od 1ha, ukoliko se radi o provedbi sudskih presuda, odluka ili rješenja? Komora u vidu sudskih postupaka posebno ističe i geodetske elaborate koji se prethodno provode u zemljišnoj knjizi, a koji u pravilu služe za pokretanje pojedinačnih ispravnih postupaka pri zemljišno-knjižnim odjelima sudova kojima se rješavaju imovinsko-pravni odnosi na zemljištu, a koje geodetske elaborate katastarski uredi pregledavaju i potvrđuju u sklopu svoje nadležnosti. Važno je istaknuti, da u trenutku kada katastarski uredi pokrenu postupak pregleda i potvrđivanja ovakvih geodetskih elaborata, sudska presuda/odluka ili rješenje još uvijek ne postoji, nego je geodetski elaborat temelj za pokretanje postupka. Obzirom da je provedba ovakvih elaborata uvjetovana prethodnom provedbom u zemljišnoj knjizi, a koja se osigurava odlukama, rješenjima ili presudama u već spomenutim sudskim postupcima temeljenim na podacima iskazanim u geodetskim elaboratima, te obzirom da su pojedina takva zemljišta površinom manja od ZOPZ-u predviđenih 1ha, Komora smatra da se i ovi slučajevi trebaju razjasniti odnosno unaprijed dogovoriti postupanja u navedenim slučajevima.“
Ministarstvo u odgovoru ističe neovisnost rada Sudova, ali propušta dati mišljenje o mogućnosti provedbe sudskih presuda, odluka ili rješenja ukoliko su izdana na način da se njima nalaže parcelacija poljoprivrednog zemljišta na manje površine od 1 ha, odnosno kada je potrebno izraditi geodetski elaborat koji će biti pregledan i potvrđen, a u konačnici i proveden, te će o ovome biti poslan dodatni upit. Odgovor Ministarstva:
“U dijelu traženja pojašnjenja primjene odredbi Zakona gdje Komora moli pojašnjenje mogu li se geodetskim elaboratima cijepati čestice poljoprivrednog zemljišta i na manje površine od 1 ha, ukoliko se radi o provedbi sudskih presuda, odluka ili rješenja, ističemo da je rad Sudova neovisan i da prilikom donošenja sudskih presuda, odluka ili rješenja Sudovi primjenjuju važeće zakone Republike Hrvatske.”
Pitanje 4.
„U određenim katastarskim općinama postoje evidencije katastra i zemljišne knjige u kojima se broj, oblik i veličina čestica u katastarskom operatu ne podudara sa podacima zemljišnih knjiga. Kao jedna od vrsta geodetskih elaborata, prema POGE javlja se i „Geodetski elaborat za provedbu u zemljišnoj knjizi“ a kojim elaboratom se u slučaju da je neka katastarska čestica već evidentirana u katastarskom operatu katastra zemljišta, elaboratom predlaže provedba promjene samo u zemljišnoj knjizi, a sve u svrhu usklađenja stanja u katastru i zemljišnoj knjizi. Obzirom na odredbe ZOPZ, u slučajevima kada zainteresirane stranke žele uskladiti stanje katastra i zemljišne knjige, a neke od čestica koje su predmet usklađenja ne zadovoljavaju uvjete ZOPZ o minimalnoj površini od 1ha, ovi postupci prema odredbama ZOPZ nisu dozvoljeni. Komora međutim smatra kako se u ovom slučaju ne radi o usitnjavanju čestica poljoprivrednog zemljišta, jer se čestice u evidenciji katastarskih ureda ne usitnjavaju, već se čestice u zemljišnim knjigama usklađuju sa katastarskim česticama, međutim isto smatra bitnim usuglasiti sa Ministarstvom te Državnom geodetskom upravom.“
Odgovor Ministarstva:
“Ministarstvo poljoprivrede dijeli mišljenje Komore da se u postupcima usklađenja katastra i zemljišne knjige kojima se usklađuju broj, oblik i veličina čestica poljoprivrednog zemljišta ne radi o usitnjavanju čestica već usklađenju istih te se time odredba čl. 83. st. 4. Zakona ne primjenjuje neovisno o tome što bi se time formirala čestica manja od 1 ha.”
Pitanje 5.
„Geodetskim elaboratima predviđeno je i spajanje čestica u veće čestice (okrupnjavanje), te Komora o ovome zapravo traži potvrdu od nadležnog Ministarstva da je spajanje čestica u veće čestice dozvoljeno, bez obzira što su nastale čestice površine manje od minimalno propisanih 1ha prema odredbama ZOPZ.“
Odgovor Ministarstva:
“Ministarstvo poljoprivrede ističe da je čl. 83. st. 4. Zakona dozvoljeno spajanje čestica poljoprivrednog zemljišta u veće bez obzira što bi spajanjem više malih čestica u konačnici nastala i čestica površine manje od 1ha.”
Pitanje 6.
„Geodetskim elaboratima često se dijele čestice koje se jednim svojim dijelom nalaze u građevinskom a jednim dijelom u poljoprivrednom području. Obzirom da je moguće, te u praksi vrlo često, da neke od čestica poljoprivrednog zemljišta nastale kao posljedica ovakvih dioba neće zadovoljiti minimalni površinski uvjet od 1ha propisan ZOPZ, Komora drži da se ovo pitanje treba razjasniti. Komora u ovim slučajevima smatra da se ne radi o usitnjavanju poljoprivrednog zemljišta, već samo o evidenciji čestica u odnosu na njihovu namjenu prema prostornim planovima. Nadalje, Komora smatra i kako su u navedenim slučajevima čestice poljoprivrednog zemljišta formirane onog trenutka kada je donesen prostorni plan, te su u sklopu postupka donošenja istog i utvrđene granice poljoprivrednog područja, pa se sukladno navedenom razlogu ovo ne može smatrati usitnjavanjem poljoprivrednog zemljišta. Komora posebno ističe da prema trenutnim propisima prostornog uređenja i gradnje, formiranje građevinskih čestica za potrebe gradnje nije moguće na poljoprivrednom zemljištu. Građevinska čestica ne može se sastojati od dijela čestice poljoprivrednog zemljišta, te iz ovog razloga za svaku česticu koja je položena dijelom u građevinskom a dijelom u poljoprivrednom zemljištu, za potrebe gradnje potrebno je prethodno geodetskim elaboratom odvojiti građevinsko od poljoprivrednog zemljišta.“
Odgovor Ministarstva u kojem iskazuje mišljenje da se pri odvajanju dijelova čestice koji su unutar građevinskog područja od dijelova čestice koje su izvan građevinskog područja ne primjenjuje čl. 83. st. 4. Zakona:
„Ministarstvo poljoprivrede dijeli mišljenje Komore da se u postupcima formiranja čestica koje se izdvajanjem dijele od čestica u formiranom građevinskom području sukladno važećem prostornom planu ne radi o usitnjavanju čestica poljoprivrednog zemljišta jer je prostornim planom jasno propisana namjena gradnje na predmetnim česticama u obuhvatu građevinskog područja. Time smatramo da se čl. 83. st. 4. Zakona ne primjenjuje u slučajevima u kojima je za potrebe gradnje potrebno prethodno geodetskim elaboratom odvojiti građevinsko od poljoprivrednog zemljišta.”
Pitanje 7.
„Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18, 110/18, 32/20) propisano je da se komunalna infrastruktura izgrađena do stupanja na snagu Zakona o komunalnoj infrastrukturi koja nije evidentirana u katastru ili nije evidentirano njezino stvarno stanje evidentira na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja komunalne infrastrukture. Također, u istom Zakonu je navedeno i kako se na evidentiranje u katastru i upis u zemljišne knjige komunalne infrastrukture ne primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje prostorno uređenje o parcelaciji građevinskog zemljišta niti odredbe drugih zakona i propisa kojima se uređuje katastar zemljišta i nekretnina, vlasništvo, druga stvarna prava i zemljišne knjige. Za naglasiti je kako odredbe Zakona o cestama, Zakona o vodama i Zakona o željeznici, a koji Zakoni sadrže odredbe kojima se propisuje neprimjena drugih propisa pri evidentiranju u katastru i zemljišnoj knjizi u istim odredbama imaju navedene i druge propise (koji prema tome uključuju i ZOPZ). Komora ističe kako pri evidentiranju komunalne infrastrukture, u Zakonu o komunalnom gospodarstvu nije naznačeno da se na isto ne primjenjuju i odredbe ZOPZ-u, te je isto potrebno razjasniti s Ministarstvom.“
Odgovor Ministarstva u kojem iskazuje mišljenje da se čl. 83. st. 4. Zakona ne primjenjuje prilikom evidentiranja izgrađene komunalne i druge infrastrukture koja nije evidentirana u katastru:
“Čl. 83. st. 4. Zakona propisuje mogućnost formiranja čestice poljoprivrednog zemljišta manje od 1 ha u slučajevima izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje. Ministarstvo poljoprivrede mišljenja je i da se navedeno odnosi i na izgrađenu komunalnu i drugu infrastrukturu koja nije evidentirana u katastru.”
Osim na temu poljoprivrednog zemljišta, Komora je postavila i pitanja koja se odnose na Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta («Narodne novine» 46/2022), na koja se Ministarstvo također očitovalo. Kao prilog ovoj vijesti Komora objavljuje original dopisa koji je uputila Ministarstvu, kao i dobivene odgovore. O dobivenim odgovorima, Komora je obavijestila Ministarstvo pravosuđa i uprave, te Državnu geodetsku upravu.
Iako danim odgovorima nisu ni približno otklonjeni svi problemi proizašli iz primjene Zakona koji je na snagu stupio 28. svibnja 2022. godine, Komora se nada kako će odgovori koje je Ministarstvo ponudilo omogućiti izradu barem jednog dijela geodetskih elaborata koji su do sada bili u zastoju.
