Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije je u skladu sa svojim ovlastima uvijek nudila suradnju i stručnu pomoć pri izradi propisa koji utječu na obavljanje geodetske djelatnosti. Na isti način je HKOIG djelovala i vezano za izmjene Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju. U nastavku se iznosi kronologija aktivnosti i osvrt HKOIG po pitanju izmjena ovih zakona. Inicijative HKOIG, kao i ostalih inženjerskih komora, ni ovoga puta nisu u većoj mjeri prepoznate i uvažene od strane zakonodavca.
Ovo očitovanje dostavlja se i svim klubovima zastupnika Hrvatskog sabora.
Kronologija aktivnosti HKOIG po pitanju Geodetskog projekta, Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju
5. i 6. mjesec 2014. Savjetovanja o geodetskom projektu (Osijek, Rijeka, Split, Varaždin, Zagreb) – organizator HKOIG, predavači iz DGU
15.12.2015. Mišljenje HKOIG vezano za ulogu ovlaštenog inženjera geodezije u projektiranju i dopuštena odstupanja u gradnji (poveznica na dokument)
21.01.2017. Odbor za stručna pitanja i regulativu, izrada dokumenta Geodetski projekt – Potrebne izmjene (poveznica na dokument)
2017. i 2018. Povjerenstvo DGU za Pravilnik o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima i Pravilnik o geodetskom projektu – sudjelovali i predstavnici HKOIG, povjerenstvo nije radilo na Pravilniku o geodetskom projektu
12.11.2018. Sastanak na temu Geodetskog projekta – prisutni HKOIG, HUP-UGGS, HGD i DGU
26.11.2018. Inicijativa za izmjenama propisa o Geodetskom projektu – zajednički dopis HKOIG, HUP-UGGS i HGD prema DGU (poveznica na dokument)
10.11.2018. Odbor za stručna pitanja i regulativu, izrada dokumenta – Geodetski projekt – Prijedlog izmjena (poveznica na dokument)
25.01.2019. Inicijativa za izmjenama propisa o Geodetskom projektu – dopis prema MGIPU, traženje sastanka (poveznica na dokument)
07.02.2019. sastanak na temu Geodetski projekt u MGIPU, prisutni HKOIG, DGU, HUP i HGD
15.02.2019. Izmjene Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji – prijedlog – dopis prema MGIPU na temelju dogovora sa prethodnog sastanka (poveznica na dokument)
19.02.2019. Obavijest o otvaranju savjetovanja za ZOG i ZOPU na mrežnim stranicama e-Savjetovanja
20.02.2019. HKOIG putem svojih mrežnih stranica i e-pošte obavještava svoje članove o početku i rokovima savjetovanja
20.02.2019. HKOIG upućuje prema MGIPU dopis u kojem se dostavljaju do tada definirani stavovi Komore po pitanju Geodetskog projekta i predlaže sastanak u Ministarstvu na kojem bi predstavnici HKOIG detaljno obrazložili iznesene stavove.
25.02.2019. Upućen poziv svim članovima Odbora za SPIR da se uključe u savjetovanja te svoje prijedloge dostave Komori najkasnije do 11.03.2019.
11.03.2019. HKOIG ponavlja prema MGIPU dopis i prijedlog za sastanak od 20.02.2019.
16.03.2019. Sastaje se radna grupa osnovana temeljem odluke predsjednika HKOIG te razmatra sve dostavljene prijedloge i izrađuje konačan tekst koji će HKOIG objaviti na e-Savjetovanju
19.03.2019. HKOIG objavljuje svoje stavove na e-Savjetovanju, i o tome putem svojih mrežnih stranica i e-pošte obavještava svoje članove
04.04.2019. Vlada RH na 150. sjednici donosi konačne prijedloge Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju
08.04.2019. HKOIG zaprima odgovor MGIPU na inicijativu Komore (dopis od 15.02.2019.) (poveznica na dokument)
09.04.2019. Zakoni po hitnom postupku na prvom i drugom čitanju u Hrvatskom saboru, rasprave zaključene. Glasovanje o zakonima očekuje se do 12.04.2019.
Osvrt HKOIG na konačne prijedloge Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju
HKOIG je u više navrata pokušala svojim prijedlozima doprinijeti poboljšanju još uvijek važeće zakonske regulative iz područja gradnje. Tokom ove godine je Komora intenzivnije i u više navrata pokušala ostvariti kontakte sa MGIPU, ali potaknuti i ostale sastavnice geodetske struke na aktivnosti oko unapređenja postojećih propisa. Prijedlozi Komore su bili usmjereni prvenstveno na unapređenje postojećih procedura u gradnji, sa namjerom ispravljanja nedostataka koji su uočeni tokom njihove primjene u praksi. HKOIG je smatrala i smatra da je praktičnije korigirati i dopuniti postojeću proceduru ukoliko postoje adekvatna rješenja, nego raditi radikalne promjene. Koncept izrade projektne dokumentacije u kojoj je sva geodetska usluga objedinjena u jedan dokument – Geodetski projekt, se pokazalo kao jednostavne i povoljnije rješenje za potrebe investitora nego svi prethodni modeli. Određene nedostatke koje Geodetski projekt sadrži, HKOIG je u više navrata prezentirala i pokušala ponuditi prijedloge za njegovo unapređenje.
Nažalost, napori i inicijative HKOIG nisu prepoznati što je vidljivo iz konačnih prijedloga ovih zakona koji su već u postupku donošenja u Hrvatskom saboru. HKOIG izražava žaljenje ne samo što njena inicijativa nije uvažena kako je predloženo, već i stoga što HKOIG nije imala mogućnost sudjelovanja u pripremi prijedloga izmjena ovih zakona osim putem javnih savjetovanja, što ne smatra prikladnim. Nastavno na prethodno HKOIG nije mogla sudjelovala niti u analizi pristiglih primjedbi i prijedloga sa javnih savjetovanja. Za uočiti jest da konačni prijedlozi zakona u nekim segmentima bitnije odstupaju od prijedloga istih sa javnih savjetovanja, a iz analize izvješća sa javnih savjetovanja se ne mogu naći poveznice za neke od nastalih izmjena u konačnim prijedlozima. Broj primjedbi na javnim savjetovanjima, koji prelazi iznos od 1000, govori o velikoj zainteresiranosti stručne javnosti za ove izmjene, ali i velikoj količini nezadovoljstva na predložene izmjene.
HKOIG ovim putem izražava nezadovoljstvo ovakvim načinom donošenja ključnih propisa za Republiku Hrvatsku. Strukovne komore, među njima i HKOIG, su morale biti aktivno uključene u izradu nacrta prijedloga zakona jer bi svojim iskustvima i znanjem dovele do zasigurno kvalitetnijih prijedloga, a ujedno bi imale mogućnost svoje članove kvalitetnije informirati i obavijestiti o predstojećim izmjenama. Ako se donošenje i stupanje na snagu ovih izmjena zakona dogodi u ovako kratkom roku, sigurni smo da će doći do naglog zastoja u novim poslovima gradnje zbog naglih i radikalnih promjena. Edukacije su morale biti provedene prije stupanja na snagu novih odredbi kako bi se ovo izbjeglo. Ovako se stječe dojam da je sve odrađeno brzopleto i bez dubljih analiza, što će u konačnici, bojimo se, rezultirati problemima u primjeni takvih odredbi.
S obzirom da HKOIG ne raspolaže sa svim informacijama o stvarnim intencijama pojedinih odredbi ovih zakona, neke odredbe je teško u ovom obliku adekvatno protumačiti i tvrditi jesu li ispravne ili nisu. Ono što je jasno jest da su geodetske usluge u postupku projektiranja ponovno razdvojene na više geodetskih proizvoda. Ovakav model nema opravdanje s obzirom da je intencija donošenja ovih izmjena bila upravo pojednostavljenje procedura i smanjenje troškova za investitore.
Prema onome što se može iščitati iz prijedloga izmjena jest da sastavni dio idejnog projekta za ishođenje lokacijske dozvole, odnosno glavnog projekta za ishođenje građevinske dozvole, među ostalim čini geodetska situacija stvarnog stanja terena u položajnom i visinskom smislu koja je sastavni dio geodetskog elaborata. Ovo je prvi u nizu geodetskih dokumenata koje će biti potrebno izraditi. Nadalje, sastavni dio idejnog odnosno glavnog projekta će biti geodetska situacija građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te smještaja jedne ili više građevina na toj čestici, odnosno tom obuhvatu u položajnom i visinskom smislu kao i popis koordinata lomnih točaka građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te jedne ili više građevina na toj čestici, odnosno tom obuhvatu predan i izrađen u GML formatu. Po prijedlogu izmjena se ne može sa 100 % sigurnošću ustanoviti hoće li sve ovo biti dio prethodno spomenutog geodetskog elaborata, jedan zaseban geodetski proizvod ili više njih. Također, iz navedenog se ne može zaključiti je li predlagatelj vodio računa o jednom od problema sa postupkom izrade geodetske dokumentacije, a to je vrlo komplicirana procedura izmjene dokumentacije ukoliko se u postupku izrade idejnog odnosno glavnog projekta ili u postupku ishođenja lokacijske odnosno građevinske dozvole pojavi potreba za izmjenom ili dopunom istih. Na ovaj problem je HKOIG više puta ukazivala i davala prijedloge za rješenje u sklopu Geodetskog projekta.
Osim navedenog, sastavni dio idejnog, odnosno glavnog projekta prema predloženim izmjenama treba biti potvrda o zaprimanju spomenutog geodetskog elaborata u nadležni katastarski ured. Apsolutno je nejasno kakva je svrha ovakve potvrde o zaprimanju bez pregledanog elaborata, a MGIPU do sada nije niti jednom spominjalo ovakvo rješenje i njegovu svrhu. Ukazujemo na potrebu za hitnim pojašnjenjem ovakvog rješenja.
Također je u ovom trenutku nejasno, hoće li se geodetski proizvodi koji su izrađeni za potrebe idejnog projekta moći kao takvi koristiti i za potrebe izrade glavnog projekta. Za pretpostaviti je da hoće, ali nigdje nema konkretnog navoda o tome.
Geodetski projekt je po dosadašnjem propisu rješavao problem evidentiranja stvarnog stanja predmetnih čestica, odnosno područja zahvata u prostoru. Za nadati se je, da će ovim predloženim izmjenama biti rješavano to isto. Što će se događati sa linijskim objektima, infrastrukturom, evidentiranjem stvarnog položaja djela katastarskih čestica? Nije korektno tvrditi da predlagatelj zakona o ovim stvarima nije vodio računa, ali odgovora zasada nema. Naglašava se da je HKOIG na ta pitanja nudila i predlagala rješenja.
Predloženim izmjenama Zakona o gradnji spominje se izrada parcelacijskog elaborata kojeg je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina i potvrdilo nadležno ministarstvo, odnosno upravno tijelo koje je izdalo lokacijsku dozvolu za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom, izrađen u elektroničkom obliku ovjeren elektroničkim potpisom. Nije objašnjeno izrađuje li se taj parcelacijski elaborat prije ishođenja lokacijske dozvole, kao dio jednog od već spomenutih dokumenata, ili kao pak zaseban dokument. Ili se elaborat izrađuje nakon dobivene lokacijske dozvole što nažalost nije dovoljno jasno navedeno u prijedlogu izmjena. HKOIG je nudila nekoliko opcija da parcelacija bude sadržana u jedinstvenom geodetskom proizvodu – Geodetskom projektu.
Dobro je da je ovim konačnim izmjenama i dopunama zakona jasno propisano da je elaborat iskolčenja obavezan dokument na svakom gradilištu, kao i provedba iskolčenja prije početka izvođenja građevinskih radova, a što u tekstu na javnim savjetovanjima nije bilo dovoljno jasno definirano.
Prijedlog izmjena zakona propisuje da je za potrebe tehničkog pregleda i uporabne dozvole potrebno među ostalim izraditi izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom. Osim izjave se propisuje geodetski snimak izvedenog stanja građevine ili geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru, odnosno katastru infrastrukture i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, druge građevine, odnosno način korištenja zemljišta s podacima o lomnim točkama građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u GML formatu u elektroničkom obliku. HKOIG je već ukazivala na probleme izgradnje građevina u skladu sa glavnim projektom unutar odstupanja 0.30 m. Na ove primjedbe nije bilo sluha, a ukoliko predlagatelj nije dobro osmislio provedbu tehničkog pregleda, ostat će i dalje problem izrade izjava. Pozitivan pomak se vidi u djelu koji propisuje geodetski snimak izvedenog stanja građevine ili geodetski elaborat i/ili drugi akt. Međutim, u ovom trenutku je velika nepoznanica kako bi se takav snimak ili drugi akti izrađivali, te je li predlagatelj vodio računa o problemu evidentiranja građevina koje su samo rekonstruirane bez promjene vanjskih dimenzija – kada ne postoji promjena koja se može evidentirati u katastru, katastru infrastrukture ili zemljišnoj knjizi.
Uvjeti parcelacije građevinskog zemljišta se neće mijenjati, ostaje malo zbunjujuća formulacija u članku 160. Zakona o prostornom uređenju u kojem se parcelacije spominju u kontekstu usklađenja stvarnog stanja u katastru, zemljišnoj knjizi i u naravi jer se usklađenje zapravo ne radi parcelacijskim elaboratom nego drugom vrstom elaborata propisanim Pravilnikom o geodetskim elaboratima. Je li ovdje usklađenje putem parcelacije zapravo predviđeno kao jedan od načina za usklađenje nakon uspostave katastra nekretnina, ili se radi o suvišnoj formulaciji, nije jasno u ovom trenutku.
Također, dodaje se novi stavak u članku 161. Zakona o prostornom uređenju gdje se spominje formiranje građevinskih čestica u sklopu geodetskog projekta koji su sastavni dijelovi građevinskih dozvola. Ako se radi o postupcima prema trenutno važećem Zakonu, HKOIG je mišljenja da je ova odredba trebala biti smještena među prijelazne i završne odredbe. Ova odredba na ovom mjestu u Zakonu je zbunjujuća.
Predložene izmjene ovih zakona će donijeti cijeli niz novina u postupak gradnje i to u vrlo kratkom roku. HKOIG se nada da predlagatelj ovih izmjena jasno zna u kojem će smjeru otići njihova primjena te da neće doći do nepotrebnih zastoja u postupku gradnje. HKOIG će po donošenju ovih izmjena zakona u najkraćem roku od MGIPU-a zatražiti dodatna pojašnjenja koja će biti nužna da bi se njezini članovi što prije mogli, u obavljanju stručnih geodetskih poslova za potrebe prostornoga uređenja i gradnje, učinkovito prilagoditi novim zakonskim rješenjima.
