U intervju je izneseno stajalište odnosno zaključak da je cijena geodetskog projekta u ovom trenutku previsoka, te se kroz usporedbu s arhitektonsko-građevinskim projektom geodetski projekt nastoji prikazati kao manje vrijedan proizvod.
Smatram da se kroz javne nastupe barem od predstavnika Ministarstava očekuje iznošenje argumentiranih tvrdnji, a ne da se na osnovu osjećaja i mišljenja iznose stajališta koja mogu imati dalekosežne posljedice za cijelu jednu struku.
Očigledno je da se izjave u ovom intervju temelje na nedovoljno kvalitetnim informacijama o stručnim geodetskim poslovima koji se obavljaju u procesu izrade geodetskog projekta i općenito nedovoljnom poznavanju druge struke odnosno specifičnosti poslova koje obavljaju geodetski stručnjaci.
Komora je od svog osnutka pokušavala definirati geodetski projekt i postaviti ga kao sastavni dio projektne dokumentacije. U tim nastojanjima geodetski projekt je bio zamišljen kao skup tehničkih radnji isključivo u nadležnosti ovlaštenog geodetskog stručnjaka – projektanta, no u ovom trenutku je on definiran kao skup tehničko-katastarskih radnji.
Osnovni gabariti ovakvog izgleda geodetskog projekta postavljeni su novim Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji i u te se gabarite praksa i izrada geodetskog projekta morala uklopiti u uz definiranje postupanja i pojedinosti izrade kroz Pravilnik o geodetskom projektu.
Predstavnici HKOIG izložili su u prosincu 2013. naš Koncept Pravilnika o geodetskom projektu koji je trebao donijeti pojednostavljenje izrade i postupanja budući da je bilo izgledno da bi presložena izrada geodetskog projekta mogla donijeti geodetskoj struci samo probleme i u stručnoj i široj društvenoj javnosti no na Koncept nije bilo odgovora.
Dakle imali smo situaciju potpuno suprotnu od onog što se pokušava prikazati – predstavnici HKOIG su čvrsto zastupali stajalište da geodetski projekt ne smije biti opterećen pretjeranim administriranjem i upozoravali da se nikako investitore ne smije opteretiti nepotrebnim troškovima koji nisu direktno vezani uz sam namjeravani zahvat u prostoru.
No čak i tako u prvoj varijanti presloženo definiran geodetski projekt ne može biti proglašen kočnicom u projektiranju budući da je i tom razdoblju potvrđeno nekoliko stotina geodetskih projekata te je za pretpostaviti da su ti problemi u stvarnosti rezultat nekih drugih krivih rješenja.
Treba pojasniti da se u ovom konceptu geodetskog projekta objedinjuju četiri do sada odvojena geodetska proizvoda. Naravno da geodeti neće više puta u sklopu projekta izvoditi iste radnje ali osnovni radovi sva ta četiri proizvoda se moraju odraditi i nemoguće ih je preskočiti. Temeljem toga Komora je definirala orijentacijsku odnosno preporučenu cijenu geodetskog projekta i ona iznosi približno 70% ukupne cijene tih do sada zasebnih geodetskih radnji. Tako predloženu cijenu podržala je kompletna geodetska javnost i smatramo da smo u njenom definiranju bili odgovorni i prema društvu i prema struci.
Način plaćanja je isključiva stvar poslovne politike projektantskog ureda ili tvrtke i sigurno je da će izvoditelji kroz povoljnije uvjete plaćanja pokušati privući investitore te je nepotrebno to nametati izvana.
Ne treba zaboraviti da su geodetske tvrtke ukoliko žele pratiti izuzetno brzi razvoj modernih tehnologija i na taj način uopće ostati u mogućnosti obavljati geodetsku djelatnost prisiljene na izuzetna velika ulaganja u mjernu i programsku opremu te u usavršavanje djelatnika u rad s novim tehnologijama. Vrijednosti ulaganja u minimalno potrebnu geodetsku mjernu opremu počinju od stotinu tisuća kuna na više, dok je za opremu koja je potrebna za složenije metode izmjere potrebno izdvojiti i znatno veće iznose.
Inzistiranje na nerealno nisko cijenama u dnevno političke svrhe može samo uništiti kvalitetne tvrtke koje vode računa o održivom razvoju te struku rascjepkati na sitne urede malih potencijala što nadam se nikome nije cilj.
Ovakav koncept geodetskog projekta nije stigao biti testiran u stvarnim uvjetima. Iz tog razloga pokušali smo kroz organiziranje Savjetovanja u suradnji sa Državnom geodetskom upravom biti konstruktivni i iznaći najbolja rješenja koja će za cilj imati učinkovit proces izrade geodetskog projekta. Nemoguće je predvidjeti sve moguće probleme koji mogu proizaći u postupku projektiranja ali tu će i doći do izražaj stručnost i kvaliteta ovlaštenih inženjera geodezije kao izrađivača geodetskog projekta. I ne treba ih unaprijed podcjenjivati i proglašavati manje vrijednim projektantima.
Geodeti se u ovom trenutku, kao uostalom i svi ostali kolege projektantskih struka bore s primjenom u praksi izuzetno velikog broja novih zakonskih i podzakonskih akata koji najčešće nisu do kraja jasni ni onima koji moraju kontrolirati njihovo provođenje što uz nedostatak investicija čini izuzetno teškim trenutno poslovno okruženje. Ali i u takvoj situaciji spremni smo na dodatni trud i aktivno sudjelovanje oko definiranja i usvajanja novih rješenja uz uvjet da ona su ona učinkovita i da vode i struku i društvo u pravom smjeru. Siguran sam da više od 800 ovlaštenih inženjera geodezije ( i još nekoliko puta veći broj zaposlenih u njihovim uredima i tvrtkama ) imaju što za reći i mogu pomoći onima koji upravljaju društvom u donošenju kvalitetnih rješenja. Ignoriranje struke ( tu ne mislim samo na geodete ) rezultiralo je upravo ovakvim stanjem u kojem je naše današnje društvo.
Probijajući se kroz ovu novu šumu pravilnika , naputaka, smjernica i mišljenja geodeti rade u stvarnim a ne laboratorijskim uvjetima, s podacima registara nekretnina koji su najvećem dijelu iz 19. stoljeća, a stvaraju proizvode na kojima ostale struke projektiraju najsuvremenijim tehnologijama i ujedno popravljaju te iste registre i usklađuju ih sa stvarnim stanjem u prostoru. Mislim da nije potrebno pojašnjavati složenost ovakvog posla i korisnosti koje on donosi i investitoru i društvu.
HKOIG je kao i uvijek do sada otvorena za argumentiranu raspravu po pitanju cijene , sadržaja i kvalitete koja se očekuje u izradi geodetskog projekta, te i u svim ostalim pitanjima vezanim uz stručne geodetske teme. Izjave iznesene kroz ovaj intervju smatram neprimjerenima i štetnim i za cijelu našu struku i za društvo te smatram da bi se ovlašteni inženjeri geodezije trebali uvažavati kao partneri koji zajedno sa Ministarstvom rade na istom cilju, a ne kao u ovom slučaju prepreka.
S poštovanjem,
Vladimir Krupa, dipl.ing.geod.
Predsjednik Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije
