Reagiranje predsjednika HKOIG na dopis gospodina Bojana Mlatca

Poštovane kolegice i kolege ovlašteni inženjeri geodezije, nedavno je na e-mail adresu Komore zaprimljen dopis člana Komore Bojana Mlatca u kojem se iznose navodne nezakonitosti u postupanju i djelovanju stegovnih tijela Komore. Dopis je upućen i na e-mail adrese članova Komore.

 

Navodi izneseni u dopisu g. Mlatca su neistiniti u cijelosti, te se istima narušava ugled Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije kao krovne strukovne organizacije koja je osnovana s ciljem da čuva ugled, čast i prava ovlaštenih inženjera geodezije, promiče zastupa i usklađuje njihove zajedničke interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu te skrbi da ovlašteni inženjeri geodezije savjesno i u skladu s Zakonom o objavljenju geodetske djelatnosti i javnim interesom obavljaju svoje poslove i pritom štite i unaprjeđuju geodetsku djelatnost.

U svom djelovanju Komora, kao i tijela Komore, u cijelosti se pridržavaju Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti temeljem kojeg je Komora i osnovana, kao i Statuta Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije te drugih pojedinačnih propisa.

Stegovni postupak pred Hrvatskom komorom ovlaštenih inženjera geodezije uređen Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti (NN 152/08, 61/11, 56/13), Statutom Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije (NN 52/09, 7/10) i Pravilnikom o stegovnom postupanju.

Obzirom da su u navedenom dopisu iznesene neistine kojima se narušava ugled Komore, te prozvana tijela Komore smatram potrebnim odgovoriti na navodne nepravilnosti u radu tijela Komore koje su iznesene u svom dopisu.

Sukladno članku 57. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti, ovlašteni inženjeri geodezije odgovaraju za teže i lakše povrede dužnosti i ugleda pred stegovnim tijelima Komore, dok se Statuom Komore pobliže određuju što se smatra težom i lakšom povredom dužnosti i ugleda ovlaštenog inženjera geodezije. Sukladno Statutu i citiranom Zakonu, stegovni tužitelj dužan je postupati protiv počinitelja stegovnih djela. Ujedno potrebno je napomenuti kako su stegovna tijela u svome radu samostalna te ne postoji mogućnost utjecaja ostalih tijela Komore na rad i odluke stegovnih tijela.

Slijedom gore navedenog, stegovni tužitelj je sukladno ovlaštenju koje ima temeljem Zakona i Statuta pokrenuo stegovni postupak, te ne postoji nezakonitost u postupanju stegovnog tužitelja.

Sukladno članku 3. stavku 3. Pravilnika o stegovnom postupanju, stegovna tijela Komore mogu za procesna pitanja angažirati diplomiranog pravnika s položenim pravosudnim ispitom, ovlaštenog za pružanje pravne pomoći, u svojstvu konzultanta stegovnih tijela, bez posebnih ovlasti u stegovnom postupku.

Predsjednik Komore i Upravni odbor Komore ne mogu utjecati na rad stegovnih tijela Komore, budući da su ista u svome radu neovisna i samostalna. Ponovno napominjem kako postupak pred stegovnim sudom vodi stegovni sudac, a ne pravni konzultant. Potrebno je napomenuti kako svaka stranka u postupku ima pravo ulagati pravne lijekove protiv odluka stegovnih tijela komore, ukoliko smatra da je povrijeđen stegovni postupak. Stoga pravilnost stegovnog postupka ne ispituje niti Predsjednik Komore niti Upravni odbor Komore, obzirom da bi navedeno predstavljalo povredu načela samostalnosti i neovisnost stegovnih tijela Komore u postupanju.

Komora kao niti stegovna tijela Komore nisu u mogućnosti niti smiju dostaviti popis ovlaštenih inženjera geodezije kojima su pravomoćno izrečene stegovne mjere obzirom da je isti podatak klasificiran stupnjem tajnosti.

Sukladno članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacija, tijela javne vlasti mogu ograničiti pravo na pristup informacijama ako su zaštićene iste zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Podatak o stegovnoj osuđivanosti predstavlja osobni podatak zaštićen Zakonom o zaštiti osobnih podataka (NN 106/12). Slijedom navedenog Komora nije ovlaštena dostavljati navedeni podatak trećim neovlaštenim osobama, jer u suprotnom krši odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka.

Stegovne mjere koje se mogu izreći u stegovnom postupku propisane su člankom 58. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti. Kao najblažu kaznu za težu povredu dužnosti i ugleda ovlaštenog inženjera geodezije Zakon propisuje novčanu kaznu u iznosu od 50.000,00 kn do 100.000,00 kn. Slijedom navedenog, Viši stegovni sud je u predmetnoj presudi izrekao najblažu kaznu koju propisuje Zakon.

Ponovno napominjem kako svaka osoba koja je nezadovoljna izrečenom kaznom ima pravo ulagati pravne lijekove sukladno Zakonu o obavljanju geodetske djelatnosti, Statutu Komore te Pravilniku o stegovnom postupanju i da je to jedini ispravan put u sudskim postupcima.

Kroz sve naše aktivnosti promičemo ideju o tome da su ovlašteni inženjeri geodezije sposobni i spremni preuzeti veću odgovornost i ulogu kroz povećanje javnih ovlasti a što nužno podrazumijeva i veću odgovornost svakog od nas. Zbog toga sam i smatrao da kroz ovaj tekst kao odgovor na reakciju kolege koji svoje nezadovoljstvo presudom iskazuje na pogrešan, neprihvatljiv i krivo usmjeren način podsjetim da se članstvom u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera uz prava stječu i obaveze prema kojima se moramo časno i odgovorno ponašati.

S poštovanjem,

Vladimir Krupa

Predsjednik Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije